8 Red riječi

8.7 Mjesto priloga u rečenici

Pravilni prilozi dolaze poslije subjekta (x) i glagola (o) u glavnim rečenicama.

Jeg	besøgte	ikke	min	søster	i	går.
x	o

Nisam	posjetio	moju	sestru	juče.
(x)	o

Han	kommer	måske	i morgen.
x	o

On	dolazi	možda	sutra.
x	o

U rečenicama sa obrnutim redom riječi prilog dolazi poslije glagola (o) i subjekta (x).

Kommer	han	måske	i morgen?
o	x

Dolazi	li	možda	sutra?
o(x)

Ako hoćemo da istaknemo značenje prijedloga on stoji kao prva riječ u rečenici.

Måske	kommer	han	i morgen.
	o	x

Možda	dolazi	sutra.
	o(x)

Prilozi u zavisnim rečenicama stoje uvijek između subjekta (x) i glagola (o).

Lone	sagde,	at	hun	ikke	havde	travlt.
x	o

Lona	je	rekla	da	nije	zauzeta.
				(x)	o

Kada su glagoli složeni (npr. har brugt, har besøgt, har set) onda pravilni prilozi stoje između ta dva dijela glagola.

Jeg	har	ikke	besøgt	min	søster.
x	o1		o2

Nisam	posjetio	moju	sestru.
(x)o1	o2

De	har	ofte	set	hinanden.
x	o1		o2

Oni	su	često	viđali	jedno	drugo.
x	o1		o2

Prilozi su zadnji dijelovi rečenice ako je objekat(∆) lična zamjenica (mig, dig, Dem, itd.).

Bez zamjenica:

Hr. Hansen	kører	altid	sin	bil.
x	o		∆

Gospodin Hansen	vozi	uvijek	svoj	automobil.
x	o		∆

Sa zamjenicama:

Hr. Hansen	kører	den	altid.
x	o	∆

Gospodin Hansen	ga	uvijek	vozi.
x	∆		o

Bez zamjenica:

Jeg	ser	ikke	Søren.
x	o		∆

Ne	viđam	Sørena.
	(x)o	∆

Sa zamjenicama:

Jeg	ser	ham	ikke.
x	o	∆

Njega	ne	viđam.
∆		o(x)

Ako je više priloga u rečenici oni stoje jedan pored drugog.

Lis	har	jo	altid	bagt	kage.
x	o1			o2

Lisa	je	uvijek	pekla	kolače.
x	o1			o2

Poređenje:
U bosanskom,hrvatskom,srpskom jeziku prilog može da stoji ili ispred ili poslije glagola. Vrlo često stoji ispred glagola.

Ne dolazim večeras.
On dolazi možda sutra.